Iluminacija

Virtuozna priča nobelovke Han Kang, Vegetarijanka jeste roman koji je zahvaljući prevodu na engleski jezik, očarao evropsku publiku (nagrade Booker, u Francuskoj Medicis), no i podstakao brojne polemike i tumačenja. Prije svega, autorka ruši (evroamerička) očekivanja i potpuno začudnim tekstom upoznaje nas i sa južnokorejskom literaturom i sa južnokorejskim društvom. Poznata literatura će nam malo pomoći u tumačenju ovog sasvim apartnog književnog svijeta. Odluka tridesetogodišnje junakinje Yeong-hye da prestane da konzumira namirnice životinjskog porijekla u trenutku kada njen suprug očekuje proširenje porodice, izaziva vehementne reakcije najbližih. Njen lični izbor postaje problem koji se rješava raznim oblicima nasilja. A upravo je …

Ima nekog starinskog šarma u pripovijedanju Sandra Veronezija. Način na koji konstruiše svoje priče, narativni prezent i glas autodijegetičkog pripovjedača, intimne porodične teme, sve to zajedno apsorbuje čitaoca koji ostaje u tom svijetu i dugo nakon čitanja. Ipak, njegov svijet je moderan, savremena Italija, vidna od kulture i literature do politike i ekonomije. Slika društva je inteligentan dekor ove intimističke priče. Pjetro Paladini, glavni junak romana, na samom početku upravo opravdava svoje junaštvo; zajedno sa bratom Karlom spašava dvije davljenice u jednoj vrlo rizičnoj akciji. I dok spašava nepoznatu ženu i suočava se sa nezahvalnošću, iznenada umire njegova nevenčana supruga …

Rat oko Rata Kada je u ljeto 2021. godine nekadašnji novinar dnevnog lista Libération Žan-Pjer Tibodat (Thibaudat) objelodanio da posjeduje hiljade stranica Selinovih rukopisa, bio je to prvorazredni događaj. Prije svega, zato što se znalo da je Selin napuštajući Pariz 1944. godine ostavio rukopise u stanu i da ih je posle rata tražio. Gospodin Tibodat je objasnio da je njemu rukopis predat i insistirao je na anonimnosti dugogodšnjih vlasnika. Objašnjenje za višedecenijsko čekanje je bilo da gospođa udovica, Liset Almansoar, ne dođe do rukopisa. Pošto je ona živjela 107 godina, rukopisi su ostali neobjavljeni, a te godine gospodin Tibodat je …

Gost Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici oktobra 2024. godine bio je italijanski vrlo prevođeni i voljeni pisac Lorenco Marone. Tim povodom Sekretarijat za kulturu Glavnog grada objavio je kratki roman Plavo pero. Glavni junak ove kratke smiješne priče, kako stoji u podnaslovu, jeste dugorepi, brokantno plavi i inteligentni papagaj Toto. Poklonjen bosu napuljske kamore, Toto zajedno sa vlasnikom doživljava uspone i padove. Dosljedno unutrašnjom fokalizacijom, Toto nam predstavlja sjaj i raskoš familije, najveće vrijednosti u kamori; no, pokazuje nam i drugu stranu, bahatost, neosjetljivost, surovost. Brutalnost i nježnost svog vlasnika za čiju pažnju je spreman Toto da prevazilazi svoje granice, …

Oktobar je vrijeme posvećeno Nobelovoj nagradi za književnost, a dok čekamo ovogodišnji nagrađeni glas, možda je pravo vrijeme da čitamo aktuelnog nobelovca Juna Fosea. Roman Melanholija, prvobitno je objavljen u dva toma, no kasnije je priča o norveškom talentovanom slikaru Lašu Hertervigu, objavljivana kao jedna cjelina. Prva dva dijela romana ispričana su iz halucinantne perspektive Lašovog uma. U Dizeldorfu 1853. ispričan je jedan dan Laša Herterviga koji je pod strašnim pritiskom: očekivanje suda profesora slikanja, ljubav prema mladoj Helene zbog koje ga vlasnici stana izbacuju na ulicu, ismijavanje mladih kolega i socijalna neprilagođenost. Emocionalno jaki događaji u sadejstvu sa osjetljivom …

Knjiga Etnografski kroki Crne Gore – Prilozi o patrijarhalnom društvu kroz rodnu perspektivu, predstavlja novi akademski doprinos dr Lidije Vujačić, profesorke Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, i jedne od vodećih etnološkinja/antropološkinja u Crnoj Gori i susjednim državama. Ova knjiga tematski se nadovezuje na većinu dosadašnjih istraživačkih interesovanja autorke, koja su na početku njene karijere primarno bila iz oblasti porodice i srodstva, a vremenom sve više iz domena savremene i potrošačke kulture. U ovoj monografiji susrijeću se ove teme na istom mjestu, i pred čitaocima se prikazuju mnogi fenomeni iz domaćeg tradicijskog društva kako prolaze transformaciju (a ponekad i petrifikaciju i …

Sada kada je knjiga Mihajla Pantića Albahari objavljena, godinu dana nakon odlaska velikog majstora pripovijedanja, čini se krajnje prirodnim njeno pojavljivanje i to baš u Pantićevom književnokritičarskom rukopisu. S obzirom na to da je Albahari objavljivao redovno (posljednji, diktirani roman Pogovor pojavio se 2021. godine), Pantićeva knjiga samo je ispunila čitalačka očekivanja još malo ovog apartnog, originalnog pripovjedača. I ne samo to, Pantić nam je ponudio i samog autora, tihog, introspektivnog čovjeka moćne riječi. Upravo Albaharijev glas otvara Pantićevu monografsku studiju; dva intervjua uvode dva glavna junaka ove priče. Književnokritičarski glas Mihajla Pantića hronološki predstavlja Albaharijev opus od ranih radova …

“Bez radnje nema priče, a bez priče nema romana“. Na početku, autor Goran Marković daje uputstvo za čitanje i to je rijetka pojava naratorovog glasa u ovoj neobično konstruisanoj priči. Naime, tokom čitavog romana samo dokumenta kazuju, poređana i montirana tako da se narator pretvara u reditelja i montažera. Rijetka pojavljivanja eksplicitnog naratorskog glasa su u paratatekstualnim segmentima: uvodna napomena, izvori. Dokumenta su stvarna i fikcionalna, raznovrsna u svakom slučaju: isečci iz novina, pisma, molbe, zapisnici, izvodi iz matičnih knjiga, dnevnik. A priča koju dobijamo je ipak vrlo zanimljiva, živa, kompleksna. Junaci romana su autoru poznati, što je posebna umješnost …

Nakon zapažene knjige priča Svetkovina (2020) i nagrađivanog romana U kasno ljeto (2022), Magdalena Blažević hrabro i promišljeno gradi roman Sezona berbe. Na početku, u prvom dijelu romana, fotografkinja Una se vraća u pustu rodnu kuću. Uz neke rutinske i instinktivne radnje koje su iznuđene proživljenim godinama u kući, ona simultano evocira svoju ljubavnu priču. Uz to, fotografiše napuštene kuće neimenovanog grada, obilazi okolinu, bogatu i bukolički nepresušnu prirodu. Nasuprot mraku i ruiniranosti grada, neprestano se nude, kao kontrapunkt, erotskom čežnjom nadošle slike. Neočekivano, nakon ljubavne priče koja se ostvaruje riječima i slikama, roman razotkriva ono što je prethodilo pustoši. …