Iluminacija

Džulijan Barns, Odlazim(o), prevod Zoran Paunović. Beograd : Geopoetika, 2026. – str. 167 Džulijan Barns, jedan od najvoljenijih pisaca savremene literature i svakako najveći frankofil među njima, objavio je, kako kaže, posljednju knjigu: „moj zvanični odlazak, moj poslednji razgovor s vama“. Zapravo knjiga i jeste neka vrsta razgovora sa čitaocima, iako žanrovski ujedinjuje autobiografski tekst, roman i esej. Od početnog evociranja Prustove scene sa madlenom i priče o sjećanju, Barns razmišlja o starosti i pamćenju, o smrti i o jakim ranim sjećanjima, o pričama s rupom u sredini, kako on to definiše. Naravno, romaneskni sloj romana donosi nam jednu ljubavnu …

Helga Flatland, Moderna porodica, prevod Jelena Vojinović. Beograd : Geopoetika, 2025. – str. 230 Mnogo se piše o tome kako razvod utiče na djecu, no Helga Flatland, još jedno ime norveške književnosti koje otkrivamo posljednjih godina, gradi priču odraslih ljudi kojima se roditelji razvode. Naime, na sedamdeseti rođendan otac vodi čitavu porodicu u Rim, suprugu, dvije kćerke Lin i Elen, sina Hekona, zetove Ulafa i Simonea, i dvoje unučadi. Konfuznih doživljaja odmora i turizma, na svečanoj rođendanskoj večeri Lin, Elen i Hekon saznaju da im se roditelji posle četrdeset godina braka sporazumno razvode. Iz njihove perspektive, razvod „u tim godinama“ …

  Đulijano da Ampoli, Čarobnjak iz Kremlja, prevod Novak Golubović. Beograd : Booka, 2024. – str. 235   Italijansko-švajcarski politikolog i profesor na Sciences Po u Parizu, Đulijano da Ampoli stručnjak je za savremenu politiku, istraživač tehnika savremenih političara i njihovih inžinjera haosa, spin stručnjaka koji koriste savremene tehnološke alatke u stvaranju i manipulaciji mišljenja. Čarobnjak iz Kremlja, prvi roman ovog politikologa, literarna je varijanta istraživanja političkog marketinga. Fikcija je dobrodošla u stvaranju lika Vadima Baranova, inžinjera Putinovog uspona i vladavine, lik stvoren po uzoru na stvarnog Vladislava Surkova. Roman je idealna forma da se izgradi jedna romantizovana biografija reditelja, …

Jonas Lišer, Proleće varvara, prevod Biljana Pajić. Beograd : Kosmos izdavaštvo, 2025. – str. 142   Na nedavnoj promociji u Podgorici, švajcarski autor njemačkog jezika Jonas Lišer govorio je o tome da pitanja koja ga zanimaju, a za njega su to filozofski aspekti savremene civilizacije, ekonomija i globalizacija, bolje mogu da se izraze u književnosti nego u stručnim radovima. Svjestan je da ekonomske teme nijesu omiljene među piscima iz straha da je to dosadno, ali upravo Proljeće varvara, njegova prva knjiga, demonstrira kako ekonomske teme mogu postati zanimljiva priča. Početak in medias res, unutar švajcarske klinike, čitalac upada u dijalog …

Han Kang, Časovi starogrčkog, prevod Mila Stamenković i Ćo Jang Von. Beograd : Čarobna knjiga. -str. 156   Nakon Nobelove nagrade knjige Han Kang smo čitali u prevodima sa engleskog i bilo je lako predvidjeti da će uslijediti prevodi sa korejskog originala. Izdavačka kuća Čarobna knjiga objavila je uz Vegetarijanke, romane Dečak dolazi, Ne rastajemo se i Časovi starogrčkog. Junakinja romana Časovi starogrčkog izgubila je moć govora, nakon smrti majke i oduzimanja djeteta u procesu razvoda. Pošto je sličan mutizam u mladosti izliječila učenjem francuskog, odlučuje da opet potraži pomoć stranog jezika, ovog puta na kursu starogrčkog. On je profesor …

  Georgi Gospodinov, Baštovan i smrt, prevod Jasmina Jovanović, Beograd: Geopoetika, 2026.     Novi roman Baštovan i smrt Georgija Gospodinova, objavljen u Bugarskoj 2024, pojavio se kod nas ovih dana u Geopoetici u prevodu Jasmine Jovanović. Jedna je to od onih knjiga koje je teško žanrovski precizno odrediti. Sastavljen od 91 fragmenta i epiloga, roman gradi mozaičnu strukturu u kojoj autor tematizuje događaje povezane sa očevim umiranjem, pamćenjem i prošlošću, oblikujući intimnu hroniku nestajanja. O toj neodredivosti žanra i smisla govori i sam autor pri kraju knjige:   „Ova knjiga ne pripada nijednom žanru, sama ga mora izmisliti. Kao što ni smrt nema …

  Nathacha Appanah, La Nuit au coeur. Paris : Gallimard, 2025.   Književna nagrada Gonkur, koja se dodjeljuje od 1903. godine, od 1998. godine ima i internacionalne izbore u brojnim zemljama svijeta. Crna Gora, sa žirijem sastavljenim od studenata i studentkinja, prvi put je 27. marta 2026. godine izabrala najbolju knjigu od finalista nagrade Gonkur: Laurent Mauvignier, La Maison vide, dobitnik nagrade, Emmanuel Carrère i roman Kolkhoze, Caroline Lamarche, Le Bel Obscur i Nathacha Appanah, La Nuit au coeur. Ovogodišnji finalisti nagrade Gonkur autobiografske su i biografske priče, usmjerene uglavnom na živote bliskih članova porodice. Obilje činjenica i dokumentarnog materijala …

Sei Šonagon, Zapisi pred san, prevod sa engleskog Katarina Popović i Flavio Rigonat. Beograd : Lom, 2022. – str. 171   Sei Šonagon, rođena 966. godine, bila je dvorska dama carice Sadako. Artikulisan glas, lucidna zapažanja, lirski pogled na svijet i prirodu učinili su da Zapisi pred san (eng. The Pillow Book, fr. Les Notes de chevet), postanu jedno od najznačajnija djela japanske književnosti. Srednjovjekovna poetička sloboda omogućava originalnu formu – zuihitsu, prozni tekst u prvom licu kojim se pripovijedaju lične utisci i misli, događaji i običaji na dvoru. Fragmentaran, slobodan žanr koji je utvrdila upravo Sei Šonagon, imaće vijekovima …

Darko Tuševljaković, Karota. Beograd: Laguna, 2025. -str. 257   U beogradskoj svakodnevici glavnog lika Davora, jedan nemili događaj u saobraćaju, pokreće neriješene ružne uspomene. Nakon što je mladi Davor pretučen, porodica je napustila Zadar i period bezbrižnosti za mladu petočlanu ekipu dječaka. Potisnuto sjećanje od koga je dobio batine cilj je istraživanja dvoje turista iz Beograda. Sa njim je djevojka Nina, koja inicira i put i razrješenje. Zadar postaje scena dvostruke igre – savremeni grad i onaj predratni. Davor uviđa razlike, evocira staze beskrajnih dječijih igara, sreće majke svojih nekadašnjih drugova. Ni sa jednim nije u kontaktu ali skulptura u …