Iluminacija

Jonas Lišer, Proleće varvara, prevod Biljana Pajić. Beograd : Kosmos izdavaštvo, 2025. – str. 142   Na nedavnoj promociji u Podgorici, švajcarski autor njemačkog jezika Jonas Lišer govorio je o tome da pitanja koja ga zanimaju, a za njega su to filozofski aspekti savremene civilizacije, ekonomija i globalizacija, bolje mogu da se izraze u književnosti nego u stručnim radovima. Svjestan je da ekonomske teme nijesu omiljene među piscima iz straha da je to dosadno, ali upravo Proljeće varvara, njegova prva knjiga, demonstrira kako ekonomske teme mogu postati zanimljiva priča. Početak in medias res, unutar švajcarske klinike, čitalac upada u dijalog …

Han Kang, Časovi starogrčkog, prevod Mila Stamenković i Ćo Jang Von. Beograd : Čarobna knjiga. -str. 156   Nakon Nobelove nagrade knjige Han Kang smo čitali u prevodima sa engleskog i bilo je lako predvidjeti da će uslijediti prevodi sa korejskog originala. Izdavačka kuća Čarobna knjiga objavila je uz Vegetarijanke, romane Dečak dolazi, Ne rastajemo se i Časovi starogrčkog. Junakinja romana Časovi starogrčkog izgubila je moć govora, nakon smrti majke i oduzimanja djeteta u procesu razvoda. Pošto je sličan mutizam u mladosti izliječila učenjem francuskog, odlučuje da opet potraži pomoć stranog jezika, ovog puta na kursu starogrčkog. On je profesor …

  Georgi Gospodinov, Baštovan i smrt, prevod Jasmina Jovanović, Beograd: Geopoetika, 2026.     Novi roman Baštovan i smrt Georgija Gospodinova, objavljen u Bugarskoj 2024, pojavio se kod nas ovih dana u Geopoetici u prevodu Jasmine Jovanović. Jedna je to od onih knjiga koje je teško žanrovski precizno odrediti. Sastavljen od 91 fragmenta i epiloga, roman gradi mozaičnu strukturu u kojoj autor tematizuje događaje povezane sa očevim umiranjem, pamćenjem i prošlošću, oblikujući intimnu hroniku nestajanja. O toj neodredivosti žanra i smisla govori i sam autor pri kraju knjige:   „Ova knjiga ne pripada nijednom žanru, sama ga mora izmisliti. Kao što ni smrt nema …

  Nathacha Appanah, La Nuit au coeur. Paris : Gallimard, 2025.   Književna nagrada Gonkur, koja se dodjeljuje od 1903. godine, od 1998. godine ima i internacionalne izbore u brojnim zemljama svijeta. Crna Gora, sa žirijem sastavljenim od studenata i studentkinja, prvi put je 27. marta 2026. godine izabrala najbolju knjigu od finalista nagrade Gonkur: Laurent Mauvignier, La Maison vide, dobitnik nagrade, Emmanuel Carrère i roman Kolkhoze, Caroline Lamarche, Le Bel Obscur i Nathacha Appanah, La Nuit au coeur. Ovogodišnji finalisti nagrade Gonkur autobiografske su i biografske priče, usmjerene uglavnom na živote bliskih članova porodice. Obilje činjenica i dokumentarnog materijala …

Sei Šonagon, Zapisi pred san, prevod sa engleskog Katarina Popović i Flavio Rigonat. Beograd : Lom, 2022. – str. 171   Sei Šonagon, rođena 966. godine, bila je dvorska dama carice Sadako. Artikulisan glas, lucidna zapažanja, lirski pogled na svijet i prirodu učinili su da Zapisi pred san (eng. The Pillow Book, fr. Les Notes de chevet), postanu jedno od najznačajnija djela japanske književnosti. Srednjovjekovna poetička sloboda omogućava originalnu formu – zuihitsu, prozni tekst u prvom licu kojim se pripovijedaju lične utisci i misli, događaji i običaji na dvoru. Fragmentaran, slobodan žanr koji je utvrdila upravo Sei Šonagon, imaće vijekovima …

Darko Tuševljaković, Karota. Beograd: Laguna, 2025. -str. 257   U beogradskoj svakodnevici glavnog lika Davora, jedan nemili događaj u saobraćaju, pokreće neriješene ružne uspomene. Nakon što je mladi Davor pretučen, porodica je napustila Zadar i period bezbrižnosti za mladu petočlanu ekipu dječaka. Potisnuto sjećanje od koga je dobio batine cilj je istraživanja dvoje turista iz Beograda. Sa njim je djevojka Nina, koja inicira i put i razrješenje. Zadar postaje scena dvostruke igre – savremeni grad i onaj predratni. Davor uviđa razlike, evocira staze beskrajnih dječijih igara, sreće majke svojih nekadašnjih drugova. Ni sa jednim nije u kontaktu ali skulptura u …

Vida Crnčević Basara, Humano preseljenje. Beograd : Laguna, 2025. – str. 188   U privatnoj klinici, u “ludari” kako kaže junakinja Marta, dio terapije su zadaci koje pacijentima daje doktor „jungovac“. Pisani tekst pripremljen za analizu na grupnoj seansi zapravo je u najvećem dijelu roman koji čitamo. Pokušaj da se misaono i verbalno rekonstruiše život koji je Martu doveo u  neobično društvo i teško mentalno stanje iskrena je ispovijest oslobođenog jezika. Porodica je za Martu odlučujući formativni sistem tako da se u njenim spisima raznim asocijativnim impulsima pojavljuju mrtvi i živi članovi porodice raznovrsnih mentaliteta i karaktera. Neposredan uzrok njenog …

  Stefan Bošković, Mjesto rođenja. Podgorica: Nova knjiga, 2025. – str. 80   Na prvi pogled, roman Mjesto rođenja Stefana Boškovića ostaje tematski fokusiran na porodične odnose, osciliranje između privatnog i javnog, emotivnog i socijalnog bića. I dalje ti odnosi nose topografki i karakterno crnogorsku posebnost. Ovoga puta, priča prati uspješnog pisca koji iz luksuza i komfora svoje švajcarske svakodnevice kreće put rodnog sela poslije dvadeset godina. U selu mu je mlađi brat sa porodicom. Saobraćajna nesreća, na samom kraju puta, transformiše kontemplativno putovanje u trilerski delirijum. Iako sve to podsjeća na prethodne romane, Mjesto rođenja je roman posebne formalne …

Lea Ipi, Slobodna: odrastanje na kraju istorije, prevod Ivan Janković. Beograd: Geopoetika, 2023. – str. 244   Lea Ipi, rođena 1979. godine u Draču, predaje danas političku teoriju u Londonu (London School of Economics). U Italiji je završila studije filozofije i književnosti. Pored velikog broja naučnih i stručnih radova, godine 2021. objavila je autobiografsko djelo Slobodna, odrastanje na kraju istorije, knjigu koja je imala izuzetnu recepciju. Zasluženo, dodajemo nakon čitanja. Životna priča porodice Ipi koju autorka opisuje jeste period socijalizma u Albaniji, nakon smrti „čika-Envera“. Drugi dio knjige je vezan za period posle 1990. godine i period tranzicije albanskog društva. …