Libri

Eme Sezer (Aimé Césaire), najznačajniji literarni glas postkolonijalne književnosti na francuskom jeziku, dramski tekst Bura objavio je 1969. godine. Podnaslovom je eksplicitno rečeno da je pisana po Šekspirovoj Buri te da se radi o adaptaciji za crnački teatar. Likovi su Šekspirovi, sa preciziranjem da su Arijel i Kaliban robovi, a dodat je i Eshu, crnački bog-đavo. Sezerova Bura, postkolonijalna replika slavnog dramskog komada, zadržava osim likova i dramsku radnju: brodolom izazvan Prosperovim moćima, lutanja brodolomnika po nepoznatom ostrvu, romansu i očekivani brak Ferdinanda i Mirande, postoji čak i praštanje. Međutim, Sezerov Prospero je evropski kolonijalni gospodar čija moć da kroti …

Posljednje dvije decenije vidan je i uzoran angažman hispanista u Srbiji, uglavnom vezan za akademske centre (Beograd, Kragujevac, Novi Sad), što nam donosi brojne prevode ključnih tekstova i autora španskog jezika, značajne monografije, studije i antologije. Referentan tekst hispanistike svakako predstavlja monografija prof. dr Vladimira Karanovića Španska kultura zlatnog doba, a igrom riječima možemo reći da smo svjedoci zlatnog doba hispanistike u Srbiji. Studije kulture su teorijski osnov ove jasno koncipirane i strogo strukturirane monografije. Od „Uvoda u studije kulture“ gdje se, između ostalog, definiše i razgraničava „zlatno doba“, naredna poglavlja posvećena su istorijskom kontekstu ovog perioda, društvenim okolnostima, idejnim …

Širom svijeta u isto vrijeme objavljen je kratki roman Gabrijela Garsije Markesa Vidimo se u avgustu. Rukopis koji su njegovi sinovi predali urednici priredio je Kristobal Pera. I dok se raspravlja da li takve odluke mogu da donose članovi familije iako sam autor nije htio da objavi tekst, roman je pred nama, spreman za čitanje. Pomenute vantekstualne činjenice svakako su neizbježne no lakoća pripovijedanja, izbrušenost stila i umješnost u kreiranju priče starog Markesa osvajaju od prve strane. Ana Magdalena, četrdeset šest godina na početku romana, odlazi na grob svoje majke kao i svake godine 16. avgusta, na ostrvo u Karipskom …

Prvi dio trilogije, kratki roman Konci kraljevstva dokazuje kako se na stotinjak stranica može stvoriti jedan čaroban fikcionalni svijet, kompleksan, značenjski potentan i originalno predstavljen. Ne čudi stoga da je roman preveden na više jezika, da je dobio nagrade u Meksiku i u Evropi te da je to svrstalo Ereru (Herera) među savremene autore o kojima se piše širom svijeta. Narko-bos, karteli i trgovina drogom na graničnom sjeveru Meksika čine ovo „kraljevstvo“ no oni su prikazani kao neka starinska, arhetipska priča o kralju i dvoru. Glavni junak, Umjetnik, siromašan i napušten od roditelja koji su „otišli preko“, svoju sreću nalazi …

– Rekao bih da sam “tip iz komšiluka”, onaj koga svi znaju, ali i o kome svašta pričaju, jer možda drži taoce u šupi i muči ih kad mu je dosadno. Zapravo sam jedan sasvim običan čovek, sa svojim demonima i sitnim radostima, koji gleda da nekako pregura ovo vrijeme što mu je dodjeljeno na zemlji, kaže za sajt Iluminacija Stevo Grabovac. Njegovi taoci nisu ljudi iz komšiluka, već čitaoci. Oni nisu zatočeni u šupi, već između stranica romana i stihova pesama, koje Grabovac ispisuje od četvrtog razreda osnove škole (1988). Za prve rukopise glavni krivci su bili stripovi i …

Za putovanje nebeskom prugom, a kroz novi roman Gorana Labudovića Šarla, ne morate imati voznu kartu, ni onu u jednom smeru, niti povratnu. Ne morate imati prtljag ili saputnika, odlaznu i dolaznu stanicu, ne morate promrzli čekati u čekaonicama železničkih stanica, nervirati se kad vozovi kasne i brinuti zbog kiše i odrona. Sve to je između korica ove knjige. Na svakoj st(r)anici vrebaće uzbudljivi dijalozi, ali i introspekcije, izazovi i upitnici. Potrebna vam je knjiga i čitalačka volja da krenete na putovanje, koje u pitanje dovodi pre svega vreme, kao i prostor, istoriju, prijateljstvo, javu i san, ljubav i ljudskost, …

Od naslova Aperkat postavljena je jasno teza romana. Odrastanje na Dorćolu devedesetih, grubosti u porodici, u školi, na ulici, konstruišu djevojčice – ratnice i čini se da je u romanu sve podređeno tom naumu. Odrasla naratorka iz Beča retrospektivnim pričama vraća se u godine odrastanja u Beogradu. Paralelene perspektive djeteta i odrasle osobe, osim što su vrlo rabljena tema u književnosti, često pokazuju tehničke manjkavosti pripovijedanja. U romanu Aperkat to se najbolje vidi u tzv. znanju naratora. Dječji pogled nosi znanja koja tek odrasla naratorka može da ima, a odrasla Bečlijka često ostaje na nivou infantilnih zaključivanja ili nema nikakvog …

Dobra strana brojnih književnih nagrada jeste što se u tim izborima otkrivaju novi glasovi i manje izdavaćke kuće. Tako se i debitantski roman Stevana Vraneša, Devojačka soba, u izdanju izdavačke kuće Dokaz, našao u užem izboru za nagradu Beogradski pobednik. Radnja romana jeste tipično beogradska. Pedesetogodišnji Aleksandar Savić, razveden, otac dvije odrasle kćerke, vraća se posle trideset godina iz Kanade. Prisilna emigracija motivisana bjekstvom od mobilizacije ne samo da je prekinula dotadašnji život glavnog junaka nego je istovremeno uništila za sva vremena odnose u porodici. Otac je otišao na ratište umjesto sina i odmah poginuo, a majka je u Aleksandrovom …

„Pre ili kasnije sve se utopije pretvaraju u istorijske romane“ Gospodinov   Knjiga koja je dobila međunarodne nagrade Buker i Sprega, a prevod Jasmine Jovanović Nagradu Miloš N. Đurić, uz renome koji ima bugarski pisac Georgi Gospodinov, nesumnjivo je nezaobilazan tekst savremene književnosti. Razbarušene misli i očaravajućeg humora, intrigantan i intelektualan, roman Vremensko sklonište za osnovnu temu ima ljudsku potrebu za prošlošću. Njegov od ranije stvoreni lik Gaustin odgovara na tu potrebu otvaranjem klinika za prošlost. Na početku, klinike su „vremenska skloništa“ za ljude bez pamćenja kojima je prošlost jedina domovina, dementne i napadnute alchajmerom, a naratorov zadatak je da …

Drugi roman književnog kritičara Marinka Vorgića Prazni grobovi osvježavajuća je romaneskna fikcija. Za razliku od prethodnog romana Još ne sviće (2018), gdje su komentari naratora bili privilegovani u odnosu na pripovijedanje, Vorgić romanom Prazni grobovi stvara, od incipita sa Ružom koja psuje i kune, čitavi jedan fikcionalni svijet ispunjen pitoresknim i dobro portretisanim likovima. Nestale komentare zamjenjuju izuzetno dobro vođena naracija, spretna organizacja zapleta i avanture koje je teško prepričati tako da je roman zanimljiv i uzbudljiv. Jedno crnogorsko ravničarsko selo, imena Tamnik, suočeno je sa nemilim događajem. Djevojke iz sela odlaze u inostranstvo, a ispostaviće se i u prostituciju. …