Pijemont i Dolina Aoste Prima Levija Napulj Lorenca Maronea Okolina Rima u Amanitijevom Dolazim po tebe i vodim te sa sobom Soba s pogledom
55. Najbolja posthumno objavljena knjiga?
Proces Buvar i Pekiše Majstor i Margarita Francuska svita 2666
Zlatno doba hispanistike
Posljednje dvije decenije vidan je i uzoran angažman hispanista u Srbiji, uglavnom vezan za akademske centre (Beograd, Kragujevac, Novi Sad), što nam donosi brojne prevode ključnih tekstova i autora španskog jezika, značajne monografije, studije i antologije. Referentan tekst hispanistike svakako predstavlja monografija prof. dr Vladimira Karanovića Španska kultura zlatnog doba, a igrom riječima možemo reći da smo svjedoci zlatnog doba hispanistike u Srbiji. Studije kulture su teorijski osnov ove jasno koncipirane i strogo strukturirane monografije. Od „Uvoda u studije kulture“ gdje se, između ostalog, definiše i razgraničava „zlatno doba“, naredna poglavlja posvećena su istorijskom kontekstu ovog perioda, društvenim okolnostima, idejnim …
Mala erotska priča velikog majstora
Širom svijeta u isto vrijeme objavljen je kratki roman Gabrijela Garsije Markesa Vidimo se u avgustu. Rukopis koji su njegovi sinovi predali urednici priredio je Kristobal Pera. I dok se raspravlja da li takve odluke mogu da donose članovi familije iako sam autor nije htio da objavi tekst, roman je pred nama, spreman za čitanje. Pomenute vantekstualne činjenice svakako su neizbježne no lakoća pripovijedanja, izbrušenost stila i umješnost u kreiranju priče starog Markesa osvajaju od prve strane. Ana Magdalena, četrdeset šest godina na početku romana, odlazi na grob svoje majke kao i svake godine 16. avgusta, na ostrvo u Karipskom …
54. Koji vam je Šekspirov lik najuzbudljiviji?
Hamlet Jago Prospero
53. Omiljeni krimi-roman?
Tajanstveni gospodin Ripli Hajsmitove U. Eko, Ime ruže M. Uelbek, Karta i teritorija A. Kristi, I ne osta nijedan
O kraljevim poslovima
Prvi dio trilogije, kratki roman Konci kraljevstva dokazuje kako se na stotinjak stranica može stvoriti jedan čaroban fikcionalni svijet, kompleksan, značenjski potentan i originalno predstavljen. Ne čudi stoga da je roman preveden na više jezika, da je dobio nagrade u Meksiku i u Evropi te da je to svrstalo Ereru (Herera) među savremene autore o kojima se piše širom svijeta. Narko-bos, karteli i trgovina drogom na graničnom sjeveru Meksika čine ovo „kraljevstvo“ no oni su prikazani kao neka starinska, arhetipska priča o kralju i dvoru. Glavni junak, Umjetnik, siromašan i napušten od roditelja koji su „otišli preko“, svoju sreću nalazi …
52. Najdraža knjiga postkolonijalne književnosti?
Aimé Cesaire, Cahier d'un retour au pays natal
Morija
Rat je bio mila majka Šta nam učiniše Ove godine potom Iz čista mira Po Sarajevu Počeše najbolji ljudi da mriju Tri godine evo Kako stoje svi poslovi Sa sahrane Na dženazu Sa dženaze Na sahranu Tri godine evo Kako naše Sarajevo Ne suši obraza A kad je u postelji Smrt iščekivo Emir Imamović Arči Sestra mu Hajrija Vidjela suze u očima Pa leđa okrenula Da svoje suze sakrije I rekla Da barem razbije Nesnosnu tišinu Zašto plačeš, braco? Žao mi, sestro! Čega ti je žao, brate? Svega, sestro!
51. Koji vam se stihovi automatski jave na Dan poezije?
“Evo cveta dovoljno lepog da miriše na praznom mestu i u uspomeni” “Ja poimam dobro neminovnost zala…” “Da li će sloboda umeti da peva kao što su sužnji pevali o njoj” “ко не уме да слуша песму, слушаће олују” ,,Душа ти је раскидана, чиста, болна, бледа као лица руских нихилисткиња. Поглед ти је горак и свет, као у мадона, у капелама где кандило једва тиња.” “Ne vjeruj u moje stihove i rime” “Uzalud je budim..” “Noćas se moje čelo žari” “A sve ostalo je literatura”