Past će sve maske međ četiri crnolakirane daske gdje kraljevi i hulje u crno bulje. Tako titra cilik violina u cjelova plimi i poplavi vina, a žalosna i modra Pepelnica je pala do nogu mrtvog princa Karnevala. Past će sve maske međ četiri crnolakirane daske gdje kraljevi i hulje u crno bulje.
Utopija jednakosti
Zamislite da možete da se vremeplovom vratite u istoriju i prisustvujete nekim značajnim događajima o kojima, u datom momentu, postoji malo podataka. Da li bi se vaše poimanje tih događaja razlikovalo od onog koje imate danas? Pitanje je, razume se, retoričko. U Kratkoj istoriji jednakosti Piketi nam na osnovu istorijskih podataka iznosi nove zaključke i uvide u istoriju (ne)jednakosti. Njegov zaključak je da je u evropskim društvima jednakost porasla tokom 20. veka, a da je na to najviše uticalo uvođenje progresivnog oporezivanja i države blagostanja (veća javna potrošnja za obrazovanje, zdravstvo, penzije i socijalnu pomoć) posle 1. svetskog rata. Piketi …
37. Omiljena literarna rijeka?
Drina Don Misisipi Tisa Una Morava
36. Omiljeni autor poznat po pseudonimu?
Branislav Nušić Molijer Agata Kristi Neruda Orvel Mark Tven Volter Gari Ve Poljanski
35. Najsimpatičnije dijete u literaturi?
Mali princ Zazie dans le métro Mali Joža
ОБЛИЦИ ЖЕНЕ
Уопште није лако кроз делимично задату идеолошку призму прометнути аутентичну уметничку перверзију. Маријана Чанак је својим романескним првенцем Клара, Клариса успела у томе. Колико год била друштвено важна, тема насиља над женама у једном делу књижевне сцене има тенденцију да постане шифра за ванкњижевно интересно препознавање. Уз то, тржишно мотивисаном употребом кроатизама, избегавањем јасног геопоетичког ситуирања радње и интернационалним именовањем јунакâ, трасира се пут за формирање хибридне новојугословенске књижевности. Упркос нареченом оквиру, главна јунакиња романа Клара успешно је обликован књижевни лик јогунастог женског чељадета саморазорног карактера у којем постоји и комплексна потреба за зауздавањем. Њено уметничко име Клариса …
Ljudi i/ili roboti
Meksička autorka Gvadelupe Netel (1973) gradi roman Posle zime u dva glasa. Prvi glas je četrdesetogodišnji Kubanac Klaudio, uednik u Njujorku, a drugi je studentkinja u Parizu, Meksikanka Sesilija. Iako se čini da su to potpuno udaljeni životi, od početka se naslućuje njihovo ukrštanje. Klaudio je ciničan muškarac koji apsolutno drži svoj život pod kontrolom. Dnevne i nedeljne rutine, prezir prema ljudima, dozirane seksualne relacije i samoća kao izbor, odlično funkcionišu. Nesigurna Sesilija, studentkinja francuske književnosti, u hladnom stanu u Parizu sa pogledom na slavno groblje, samoću doživljava kao jedini poznati način funkcionisanja. Dvije perspektive najviše efekta imaju od susreta …
34. Nezaboravna majka u literaturi?
B. Breht, Majka Hrabrost Mersoova majka Ivan Cankar, “Grijeh” Tankosava, Memoari Pere Bogalja Gospodja Brown, The Hours Mati Gorkog Stojanka majka Knežpoljka majka Jugovića
Mato Uljarević, Suteren – izbor
Crna mačka se zakačila za mene prati me sjedi u ćošku i ležerno liže šape nije kriva ja sam je svezao ne dam joj da ode hranim je redovno Trampa Svaki proživljen život rezultat je trampe bespreglednog mnoštva mogućnosti za samo jednu promašenu stvarnost ovo je pravilo najbolje odmah zaboraviti Palimpsesti Crtež se pretapa u slojevima on je uvijek trenutak koji pamti prethodni i već gazi ka idućem u naslagama koje su obrisane leži njegova suština priče koje mu prethode njegova su istorija i niko ne može reći da se radi o …
Pjesma o tišini
Ona se uvijek javi kad zanoća. U večernjici svako veče sija. U tami bdije, u lišću ćarlija, a njena sestra zove se Samoća. Ne laže nikad. Ne osvaja zvukom. Blagoću ima stare mame. Ko dobar drug je; zagrli te rukom i punim smisla govori ti mukom, ili ti ruku položi na rame. Ako ti srce sija od vedrine, milinom svojom ona je uveća, ako je tamno, teret s njega skine, i otvara mu vidik u dubine. I katkad u njem zatreperi sreća.