Moj nije niko i ničija nisam ja. Šipurak zaseo pod prozor, Kao momče sa brčićima. Paprat i kopriva Ruku pod ruku puteljkom. Ladolež kao gušter opružen Na suncu. Grozd otežao nad kućnom obrvom. Na stolu lubenica ko srce prepuklo. Moj nije niko i ničija nisam ja.
Odgovor duha na trošnost postojanja
“Bez radnje nema priče, a bez priče nema romana“. Na početku, autor Goran Marković daje uputstvo za čitanje i to je rijetka pojava naratorovog glasa u ovoj neobično konstruisanoj priči. Naime, tokom čitavog romana samo dokumenta kazuju, poređana i montirana tako da se narator pretvara u reditelja i montažera. Rijetka pojavljivanja eksplicitnog naratorskog glasa su u paratatekstualnim segmentima: uvodna napomena, izvori. Dokumenta su stvarna i fikcionalna, raznovrsna u svakom slučaju: isečci iz novina, pisma, molbe, zapisnici, izvodi iz matičnih knjiga, dnevnik. A priča koju dobijamo je ipak vrlo zanimljiva, živa, kompleksna. Junaci romana su autoru poznati, što je posebna umješnost …
57. Najljepši patriotski književni tekst?
Lament nad Beogradom Ostajte ovdje, Aleksa Šantić Rimbaud, Dormeur du val
Slabašna svjetla u mraku
Nakon zapažene knjige priča Svetkovina (2020) i nagrađivanog romana U kasno ljeto (2022), Magdalena Blažević hrabro i promišljeno gradi roman Sezona berbe. Na početku, u prvom dijelu romana, fotografkinja Una se vraća u pustu rodnu kuću. Uz neke rutinske i instinktivne radnje koje su iznuđene proživljenim godinama u kući, ona simultano evocira svoju ljubavnu priču. Uz to, fotografiše napuštene kuće neimenovanog grada, obilazi okolinu, bogatu i bukolički nepresušnu prirodu. Nasuprot mraku i ruiniranosti grada, neprestano se nude, kao kontrapunkt, erotskom čežnjom nadošle slike. Neočekivano, nakon ljubavne priče koja se ostvaruje riječima i slikama, roman razotkriva ono što je prethodilo pustoši. …
Živi zakopani
Posljednja tetina želja bila je ta da je dan nakon ukopa nazovemo tri puta na mobitel koji će biti pokopan zajedno s njom. Ujutro, u podne i predvečer, tako je napisala svojim slabašnim rukopisom na komad papira koji nas je dočekao zajedno s njezinim osobnim stvarima u staračkom domu na Pilama. Više od smrti bojala se da bude živa zakopana i taj ju je strah počeo opsjedati posljednjih godinu dana otkad je postala nepokretna. Prije stotinjak godina neka je njezina daljnja rođakinja bila navodno živa zakopana na Boninovu, netom što je bordel postao groblje. Našli su pri idućem ukopu u …
Kraj partije
Debitantski roman francuske autorke Majlis Besri pripovijeda o posljednjim danima velikog Samjuela Beketa. Dom za stare u koji je smješten nakon pada mjesto je radnje koju uglavnom pratimo iz perspektive slavnog Irca, ali su prisutna i fikcionalna dokumenta: izvještaji psihologa, medicinskih sestara, pravilnik doma za stare, policijski izvještaj… Čini se da ti strani pogledi, koji prekidaju introspekciju pisca, oslikavaju vjernije junaka Beketa. Ako se povjeruje da Beket piše jednostavnu ispovjednu prozu, čak i ako je fikcionalan, roman otkriva suočavanja sa ostarelim tijelom, sjećanjima, umrlim bliskim ljudima, među kojima posebno mjesto imaju majka, supruga i Džojs. Naročito je upečatljivo u završnim …
Čitav jedan život
Intenzivan i uzbudljiv, potpuno originalnog jezika i stila, razbijeni bildungsroman Kolibri eminentnog italijanskog pisca Sandra Veronezija, osvojio je evropsku publiku. Na početku romana, u ordinaciju oftamologa Marka Karere ulazi psihoanalitičar doktorove žene Marine i postavlja mu niz vrlo ličnih pitanja u pokušaju da ga spasi. Slojevi jednog života počinju da se otkrivaju i tumače virtuoznim pripovjedačkim načinima. Period od 1960. do anticipirane 2030. godine nije hronološki predstavljen ali naslovi poglavlja jasno označavaju period, tako da se priča lako prati. Odrastanje dječaka s poremećajem hormona rasta, formiranje u porodici inžinjera i arhitektitice, uz brata i sestru, lijepi i tragični događaji koji …
DUGO ČEKANA BURA
Eme Sezer (Aimé Césaire), najznačajniji literarni glas postkolonijalne književnosti na francuskom jeziku, dramski tekst Bura objavio je 1969. godine. Podnaslovom je eksplicitno rečeno da je pisana po Šekspirovoj Buri te da se radi o adaptaciji za crnački teatar. Likovi su Šekspirovi, sa preciziranjem da su Arijel i Kaliban robovi, a dodat je i Eshu, crnački bog-đavo. Sezerova Bura, postkolonijalna replika slavnog dramskog komada, zadržava osim likova i dramsku radnju: brodolom izazvan Prosperovim moćima, lutanja brodolomnika po nepoznatom ostrvu, romansu i očekivani brak Ferdinanda i Mirande, postoji čak i praštanje. Međutim, Sezerov Prospero je evropski kolonijalni gospodar čija moć da kroti …
56. Fikcionalna Italija koju volite?
Pijemont i Dolina Aoste Prima Levija Napulj Lorenca Maronea Okolina Rima u Amanitijevom Dolazim po tebe i vodim te sa sobom Soba s pogledom
55. Najbolja posthumno objavljena knjiga?
Proces Buvar i Pekiše Majstor i Margarita Francuska svita 2666