Dostojevski, Zločin i kazna – Raskoljnikov S. Selenić, Ubistvo s predumišljajem D. Ugrešić, Ministarstvo boli
O egzistencijalnoj usamljenosti svakog vremena u kojem se živjelo i voljelo
Pontevedra Slađane Kavarić Mandić promišljena je i intimna lirska poema koja iz ženske perspektive reflektuje našu egzistencijalnu usamljenost, čežnju za bliskošću, potrebu za smislom i melanholiju prolaznosti. Kroz narativni glas Soledad Ortege, Španjolke uronjene u sopstvena promišljanja i unutrašnja previranja, autorka istražuje mjesto žene u ličnim i društvenim odnosima prošlosti i sadašnjosti. Na početku je njena priča eksplicitno smještena u godinu 1935, ali kako tekst odmiče, autorka intencionalnim anahronizmima (majica s dalmatincima, muzika u slušalicama, televizor itd) vješto premošćava vrijeme i prostor, omogućavajući da se u glasu junakinje stope glasovi žena raznih epoha. Mehanizam vremenskog i prostornog distanciranja štiti tekst …
62. Koji Šantićev stih volite?
“I opet mi duša sve o tebi sanja” “Kroz srce se glasak krade Što te nema, što te nema” “Ja sklapam oči i od sreće plačem” “Ostajte ovdje! Sunce tuđeg neba, neće vas grijat kô što ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba gdje svoga nema i gdje brata nije.” “”Народ је овај умирати свико У својој смрти да нађе лијека.” “Svu muku tvoju, napor crna roba, poješće silni pri gozbi i piru… o, sram i grdoba!” “A kakva je pusta…” “Seljače, goljo, ti si prah na podu, tegli i vuci, i u jarmu skapaj!”
Porodične omče
U književnom svijetu ponavlja se pretpostavka da Domeniko Starnone i gospođa Starnone stoje iza planetarnog uspjeha Ferante. Čitanje romana Pertle može da uvjeri u te, čini se, osnovane sumnje. Zatvorena porodična priča koju pokreće napuštanje oca zbog mlađe i ljepše žene pretvara se u jednu klaustrofobičnu dramu koja ostavlja trajne ožiljke na sve članove. Prvi dio romana je iz perspektive napuštene žene koja iznenada ostaje sama sa dvoje djece, nezaposlena i izdana. Centralni lik drugog dijela je otac Aldo; supružnici su stari i još uvijek u braku no u tom dijelu retrospektivno se priča nastavlja tamo gdje je za porodicu …
61. Najsnažnija literarna predstava Holokausta?
Modiano, Dora Bruder Remark, Iskra života Tišma, Kapo Albahari, Gec i Majer
Uvod u antropologiju medija
Knjiga Homo ecranis se bavi fenomenologijom hipermedijalizovanog društva tj. načina na koji pojedinac koristi medije i kako oni utiču na njegovo poimanje svijeta koji ga okružuje. U antropološkom pristupu medijima postoji, zapravo, više polja interesovanja pa se tako oni problematizuju najprije kroz iskustvo upotrebe (medijskih) tehnologija i refleksiju koju imaju u društvenoj sferi. Ali medije isto tako čine institucije, pravna regulativa, socijalni odnosi unutar organizacijske mreže, iskustva, artefakti odnosno kulturni proizvodi i mnogo čega drugog koje je u uzročno-posljedičnoj vezi sa medijima. Antropologija medija je, stoga, vrlo kompleksno i interdisciplinarno polje istraživanja medija u različitim društvenim interakcijama u kojima se …
Antun Branko Šimić, Opomena
Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda! Pusti da cijelog tebe prođe blaga svjetlost zvijezda! Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajo od zvijezda! Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde!
Čudesno putovanje
Francuski istoričar umjetnosti Toma Šleser (Thomas Schlesser, 1977) uspio je romanom Monine oči, za godinu dana, da postigne rijedak izdavački uspjeh – prevodi na više od trideset jezika, od SAD-a do Kine, veliki tiraži, recepcija koja će svakako vratiti publiku umjetnosti. Mona je desetogodišnja djevojčica koja u jednoj sasvim običnoj situaciji potpuno izgubi vid. Iako je sljepilo trajalo manje od sat vremena događaj potresa i djevojčicu i njene roditelje. Kreću pregledi, snimanja, a dio medicinskog tretmana su i posjete psihijatru. Monin djed Anri, umjesto kod psihijatra, odlučuje da pokrene jedan tajni “tretman”: „Za svoju Monu smislio je stoga nešto bolje …
Pesma mlade istine
Pevala istina u mraku Na vrhu lipe nasred srca Sunce će kaže sazreti Na vrhu lipe nasred srca Ako ga oči obasjaju Ismejali smo pesmu Uhvatili i vezali istinu I tu je pod lipom preklali Oči su bile zaposlene Napolju u drugome mraku I ništa nisu videle
O nasilju i o revoltu
Virtuozna priča nobelovke Han Kang, Vegetarijanka jeste roman koji je zahvaljući prevodu na engleski jezik, očarao evropsku publiku (nagrade Booker, u Francuskoj Medicis), no i podstakao brojne polemike i tumačenja. Prije svega, autorka ruši (evroamerička) očekivanja i potpuno začudnim tekstom upoznaje nas i sa južnokorejskom literaturom i sa južnokorejskim društvom. Poznata literatura će nam malo pomoći u tumačenju ovog sasvim apartnog književnog svijeta. Odluka tridesetogodišnje junakinje Yeong-hye da prestane da konzumira namirnice životinjskog porijekla u trenutku kada njen suprug očekuje proširenje porodice, izaziva vehementne reakcije najbližih. Njen lični izbor postaje problem koji se rješava raznim oblicima nasilja. A upravo je …