Još tužnije od onog što se zbiva Jeste ono što se nikad nije zbilo. Moje srce, ko je rastužio? Ko ga je mojim učinio? S oblakom stiže tama da zamrači Široko polje iznad neba. Sećanja? Sve se zaboravlja. Život je samo ono što se gubi. Pa kako još čovek da ne poludi? Jedan taj u meni koga zovem ja.
Vrata koja treba odškrinuti
Nakon Braće po duši, romana koji je nagrađen Međunarodnom nagradom Buker, čime je David Diop postao 2021. godine prvi francuski autor nagrađen u engleskom komšiluku, Vrata za put bez povratka roman je koji potvrđuje značaj pripovijedanja ovog francusko-senegalskog autora. Ovoga puta, radnja je smještena u XVIII vijek a po konstrukciji romana sa više umetnutih priča, podražava se stil narativne književnosti doba prosvjetiteljstva. Glavni junak je stvarna ličnost, francuski botaničar Mišel Andanson (1727-1806), kartezijanac i enciklopedista, stručnjak za floru Senegala. Na početku romana kada ga zatičemo u posljednjim danima bolesti i starosti njegova životna ambicija da objavi grandiozno djelo Univerzalni svijet …
64. Omiljeni Balaševićevi stihovi za proteste?
“Čuješ tišinu, taj zvuk? Prolazi vreme…” ,Ne znam, Plavi, meni se činilo da Beograd slavi Veliki uskrs duha, svi ti grafiti, a onda kordon Pred onom decom ko pred tobož nekom hordom” “Neki novi klinci…” “Odlazi cirkus iz našeg malog grada” “Osmeh se vratio u grad”
Fransoa Vijon
Iz Velikog zaveštanja XXII Ja žalim sada svoju mladost kada uživah i znah smeške sve do trenutka kada starost stiže da njene kazni greške. Ne ode moja mladost peške, nit konjem; zar je tako vešta? Da šmugne ne bi duše teške, nit mi na kraju šta zavešta. XXIII Otišla mladost, a ja ostah jadnoga zdravlja i saznanja, crn poput duda, skršen o strah, a kesa moja sve je tanja; sad vlastiti me rod proganja, istinu zborim, nije gluma, i zbog ovakvog moga stanja prirodnu dužnost smeće s uma. XXIV Ne strahujem da novac stroših na zadovoljstva i veselja; nit prodah …
63. Vaši omiljeni studenti u literaturi?
Dostojevski, Zločin i kazna – Raskoljnikov S. Selenić, Ubistvo s predumišljajem D. Ugrešić, Ministarstvo boli
O egzistencijalnoj usamljenosti svakog vremena u kojem se živjelo i voljelo
Pontevedra Slađane Kavarić Mandić promišljena je i intimna lirska poema koja iz ženske perspektive reflektuje našu egzistencijalnu usamljenost, čežnju za bliskošću, potrebu za smislom i melanholiju prolaznosti. Kroz narativni glas Soledad Ortege, Španjolke uronjene u sopstvena promišljanja i unutrašnja previranja, autorka istražuje mjesto žene u ličnim i društvenim odnosima prošlosti i sadašnjosti. Na početku je njena priča eksplicitno smještena u godinu 1935, ali kako tekst odmiče, autorka intencionalnim anahronizmima (majica s dalmatincima, muzika u slušalicama, televizor itd) vješto premošćava vrijeme i prostor, omogućavajući da se u glasu junakinje stope glasovi žena raznih epoha. Mehanizam vremenskog i prostornog distanciranja štiti tekst …
62. Koji Šantićev stih volite?
“I opet mi duša sve o tebi sanja” “Kroz srce se glasak krade Što te nema, što te nema” “Ja sklapam oči i od sreće plačem” “Ostajte ovdje! Sunce tuđeg neba, neće vas grijat kô što ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba gdje svoga nema i gdje brata nije.” “”Народ је овај умирати свико У својој смрти да нађе лијека.” “Svu muku tvoju, napor crna roba, poješće silni pri gozbi i piru… o, sram i grdoba!” “A kakva je pusta…” “Seljače, goljo, ti si prah na podu, tegli i vuci, i u jarmu skapaj!”
Porodične omče
U književnom svijetu ponavlja se pretpostavka da Domeniko Starnone i gospođa Starnone stoje iza planetarnog uspjeha Ferante. Čitanje romana Pertle može da uvjeri u te, čini se, osnovane sumnje. Zatvorena porodična priča koju pokreće napuštanje oca zbog mlađe i ljepše žene pretvara se u jednu klaustrofobičnu dramu koja ostavlja trajne ožiljke na sve članove. Prvi dio romana je iz perspektive napuštene žene koja iznenada ostaje sama sa dvoje djece, nezaposlena i izdana. Centralni lik drugog dijela je otac Aldo; supružnici su stari i još uvijek u braku no u tom dijelu retrospektivno se priča nastavlja tamo gdje je za porodicu …
61. Najsnažnija literarna predstava Holokausta?
Modiano, Dora Bruder Remark, Iskra života Tišma, Kapo Albahari, Gec i Majer
Uvod u antropologiju medija
Knjiga Homo ecranis se bavi fenomenologijom hipermedijalizovanog društva tj. načina na koji pojedinac koristi medije i kako oni utiču na njegovo poimanje svijeta koji ga okružuje. U antropološkom pristupu medijima postoji, zapravo, više polja interesovanja pa se tako oni problematizuju najprije kroz iskustvo upotrebe (medijskih) tehnologija i refleksiju koju imaju u društvenoj sferi. Ali medije isto tako čine institucije, pravna regulativa, socijalni odnosi unutar organizacijske mreže, iskustva, artefakti odnosno kulturni proizvodi i mnogo čega drugog koje je u uzročno-posljedičnoj vezi sa medijima. Antropologija medija je, stoga, vrlo kompleksno i interdisciplinarno polje istraživanja medija u različitim društvenim interakcijama u kojima se …