Beba Stanković: Bora Stanković, Nečista krv Nikola Bjelić: Nikola Buvije, Upotreba sveta Vasko Raich: Veljko Radović, Drama kao notni sistem Stoja Magdelinić: Mesa Selimovic, Dervis i smrt Sanja Macura: Meša Selimović, Tvrđava Djordje Matić: Miloš Đurić, Vidovdanska etika Vladan Bajčeta: Vejn But, Retorika proze Maja Radonić: Milan Rakić, Pesme Slobodan Sretenović: Stevan Sremac, Zona Zamfirova
Ivan Ergić, Cveće živi na vodi
lozica hteo bih da verujem da sam stvoren iz ljubavi, iz lokum usta nag i beo, kao oljušten orah a moji praroditelji su bili seljaci težaci roditelji – radnici udarnici čekali su vaseljensku pravdu u mrvi rukotvoračke pogače patrljci grehova izrasli iz gornje i donje desni njihove ruke su grube i ponekad ali samo ponekad, tople voleo bih da verujem da sam stvoren iz barem malo ljubavi boyz do not cry sećam se mi dečaci smo plakali gotovo isto kao devojčice a telo nam se više grčilo od njihovog dok smo jecali i onda su nam odjednom rekli da …
Les enfants sans souci
Sotija je srednjovjekovni dramski oblik komičnog pozorišta gdje su junaci pod maskom glupana (sot) govorili slobodno, a ta uloga im je omogućavala da kritikuju društvo, pojedine društvene pojave i ličnosti. Junaci romana Doktor D Gorana Markovića kao da su izašli iz nekog bratstva „bezbrižne djece“. Sve glasovi u romanu su intradijegetički, u vidu dokumenata, izvještaja, izjava svedoka, snimaka telefonskih razgovora. Naslovni junak je psihijatar, nekadašnji vođa, za kojim je raspisana potjernica i velika novčana nagrada. Tajna služba mu daje novi, ne mnogo razrađen psihološki identitet. Žilavi psihijatar ne pristaje na tamnovanje u stanu nego gradi svoju konstrukciju, doktora Dragića, što …
vukojebine
šta su vukojebine objašnjava drug Kajzer u vukojebinama raste livadsko cveće neoprane brade u kojem se legu pčele kao u mirišljavim bajkama etnološke scenografije radionice koje pohode mravi u vukojebinama stare žene drže orahe i bombone po džepovima hrane unuke zobom bajaju somot i čipku zelena kosa grobova koja zimi ćelavi vukojebina je mesto gde je rođen najveći od svih među magarcima, na slami možda je vukojebina u nama
PR-(ed)govor
Čuo sam, ako si pesnik, a ne piješ, nećeš biti uverljiv publici, jer samo nesrećni ljudi mogu da pišu. Tako sam negde pročitao. Tako su mi govorili neki učitelji koji su sami bili nesrećni. Ao nemaš loše zube, misliće da ti je ipak stalo do tako banalnih stvari kao što je higijena. Neće ti verovati na reč ako ne patiš i ako redovno ne pomišljaš na samoubistvo. To moraš uvek naglašavati. Ako se ne fotografišeš sa cigaretom za zubima, nećeš postati član pesničke internacionale. To se strogo proverava. Bićeš sumnjiv ako se nisi tukao i ako nisi barem …
Ivan Ergić
intervencija zanima me kada bismo imali sposobnost da hodamo nebom da li bismo pazili da ne zgazimo ptice
19. Najveći književni zavodnik?
Blejzis Bojlan u Džojsovom Uliksu Rodolphe, Madame Bovary Daniel 01, La Possibilité d'une île Tristan Vronski Ret Batler, Prohujalo s vihorom Valmon Nikolaj Stavrogin D'Artagnan Krsman, Ubistvo s predumišljajem
18. Koju knjigu želite ispod novogodišnje jelke?
Ani Erno, Godine Zorica Hadžić, 100 godina Duška Radovića Kamij Lorans, Žensko Šila Koler, Snovi za Frojda Nedeljka Bjelanović, Narativni sentimenti V. Despentes, Cher connard Mehmed Begić, Predaja Boris Dežulović, Summa atheologiae
Veliki pisac ponovo pred nama
U knjizi Adieu, Belgrade sabrane su manje poznate priče Borivoja Adaševića, objavljene za vreme njegovog života u antologijama, književnim časopisima i na drugim mestima. Pisane u vremenskom rasponu od preko petnaest godina, one su svojevrsni prikaz piščevog stilskog i tematskog razvoja, ali i dominantnih tema s kojima se on hvatao u koštac. Obrađujući u nekoliko priča sudbine ruskih emigranata (pre svega u „Životu i smrti Fjodora Glinke”), golootočkih logoraša (kakav je slučaj u maestralnoj pripovesti „Poslednje putovanje Izadora Pala”), jevrejskih stradalnika tokom Holokausta, ali i amblematičnih predstavnika političkog i kulturnog života (kao, recimo, u veličanstvenoj priči „Adieu, Belgrade” posvećenoj Mihizu), …
17. Najbolja knjiga koju ste pročitali 2022. godine?
Uelbek, Mogućnost ostrva Uelbek, Anéantir Enes Halilović, Sekvoja Milan Milišić, Otoci, Sinisa Kovacevic, Osvajanje zavičaja Pavao Pavličić, Tajne zanata The Marriage Plot