Iluminacija

Knjiga priča vjerovatno najpoznatijeg rumunskog savremenog pisca u Evropi, Lepe strankinje su fikcionalizovane „realne situacije“, kako nas obavještava Kartaresku. Od početnog prizivanja naratera dijalog pisca s čitaocima, u staroj tradiciji burlesknog romana, najavljuje komičan registar, što je eksplicitni stav autora da „deformacija“ stvarnosti ide ka burlesknom, „s namerom da se smejem i da čujem ljude oko sebe kako se smeju, od srca i otmeno“. Ovaj kratki predgovor autor je smatrao očigledno potrebnim s obzirom na to da su Lepe strankinje naseljene stvarnim likova književnog života. No, kratki incipit upućen čitaocima služi i da se ugovorno udalji od faktografske autobiografije. Rumunski …

Nakon Braće po duši, romana koji je nagrađen Međunarodnom nagradom Buker, čime je David Diop postao 2021. godine prvi francuski autor nagrađen u engleskom komšiluku, Vrata za put bez povratka roman je koji potvrđuje značaj pripovijedanja ovog francusko-senegalskog autora. Ovoga puta, radnja je smještena u XVIII vijek a po konstrukciji romana sa više umetnutih priča, podražava se stil narativne književnosti doba prosvjetiteljstva. Glavni junak je stvarna ličnost, francuski botaničar Mišel Andanson (1727-1806), kartezijanac i enciklopedista, stručnjak za floru Senegala. Na početku romana kada ga zatičemo u posljednjim danima bolesti i starosti njegova životna ambicija da objavi grandiozno djelo Univerzalni svijet …

Pontevedra Slađane Kavarić Mandić promišljena je i intimna lirska poema koja iz ženske perspektive reflektuje našu egzistencijalnu usamljenost, čežnju za bliskošću, potrebu za smislom i melanholiju prolaznosti. Kroz narativni glas Soledad Ortege, Španjolke uronjene u sopstvena promišljanja i unutrašnja previranja, autorka istražuje mjesto žene u ličnim i društvenim odnosima prošlosti i sadašnjosti. Na početku je njena priča eksplicitno smještena u godinu 1935, ali kako tekst odmiče, autorka intencionalnim anahronizmima (majica s dalmatincima, muzika u slušalicama, televizor itd) vješto premošćava vrijeme i prostor, omogućavajući da se u glasu junakinje stope glasovi žena raznih epoha. Mehanizam vremenskog i prostornog distanciranja štiti tekst …

U književnom svijetu ponavlja se pretpostavka da Domeniko Starnone i gospođa Starnone stoje iza planetarnog uspjeha Ferante. Čitanje romana Pertle može da uvjeri u te, čini se, osnovane sumnje. Zatvorena porodična priča koju pokreće napuštanje oca zbog mlađe i ljepše žene pretvara se u jednu klaustrofobičnu dramu koja ostavlja trajne ožiljke na sve članove. Prvi dio romana je iz perspektive napuštene žene koja iznenada ostaje sama sa dvoje djece, nezaposlena i izdana. Centralni lik drugog dijela je otac Aldo; supružnici su stari i još uvijek u braku no u tom dijelu retrospektivno se priča nastavlja tamo gdje je za porodicu …

Knjiga Homo ecranis se bavi fenomenologijom hipermedijalizovanog društva tj. načina na koji pojedinac koristi medije i kako oni utiču na njegovo poimanje svijeta koji ga okružuje. U antropološkom pristupu medijima postoji, zapravo, više polja interesovanja pa se tako oni problematizuju najprije kroz iskustvo upotrebe (medijskih) tehnologija i refleksiju koju imaju u društvenoj sferi. Ali medije isto tako čine institucije, pravna regulativa, socijalni odnosi unutar organizacijske mreže, iskustva, artefakti odnosno kulturni proizvodi i mnogo čega drugog koje je u uzročno-posljedičnoj vezi sa medijima. Antropologija medija je, stoga, vrlo kompleksno i interdisciplinarno polje istraživanja medija u različitim društvenim interakcijama u kojima se …

Francuski istoričar umjetnosti Toma Šleser (Thomas Schlesser, 1977) uspio je romanom Monine oči, za godinu dana, da postigne rijedak izdavački uspjeh – prevodi na više od trideset jezika, od SAD-a do Kine, veliki tiraži, recepcija koja će svakako vratiti publiku umjetnosti. Mona je desetogodišnja djevojčica koja u jednoj sasvim običnoj situaciji potpuno izgubi vid. Iako je sljepilo trajalo manje od sat vremena događaj potresa i djevojčicu i njene roditelje. Kreću pregledi, snimanja, a dio medicinskog tretmana su i posjete psihijatru. Monin djed Anri, umjesto kod psihijatra, odlučuje da pokrene jedan tajni “tretman”: „Za svoju Monu smislio je stoga nešto bolje …

Virtuozna priča nobelovke Han Kang, Vegetarijanka jeste roman koji je zahvaljući prevodu na engleski jezik, očarao evropsku publiku (nagrade Booker, u Francuskoj Medicis), no i podstakao brojne polemike i tumačenja. Prije svega, autorka ruši (evroamerička) očekivanja i potpuno začudnim tekstom upoznaje nas i sa južnokorejskom literaturom i sa južnokorejskim društvom. Poznata literatura će nam malo pomoći u tumačenju ovog sasvim apartnog književnog svijeta. Odluka tridesetogodišnje junakinje Yeong-hye da prestane da konzumira namirnice životinjskog porijekla u trenutku kada njen suprug očekuje proširenje porodice, izaziva vehementne reakcije najbližih. Njen lični izbor postaje problem koji se rješava raznim oblicima nasilja. A upravo je …

Ima nekog starinskog šarma u pripovijedanju Sandra Veronezija. Način na koji konstruiše svoje priče, narativni prezent i glas autodijegetičkog pripovjedača, intimne porodične teme, sve to zajedno apsorbuje čitaoca koji ostaje u tom svijetu i dugo nakon čitanja. Ipak, njegov svijet je moderan, savremena Italija, vidna od kulture i literature do politike i ekonomije. Slika društva je inteligentan dekor ove intimističke priče. Pjetro Paladini, glavni junak romana, na samom početku upravo opravdava svoje junaštvo; zajedno sa bratom Karlom spašava dvije davljenice u jednoj vrlo rizičnoj akciji. I dok spašava nepoznatu ženu i suočava se sa nezahvalnošću, iznenada umire njegova nevenčana supruga …

Rat oko Rata Kada je u ljeto 2021. godine nekadašnji novinar dnevnog lista Libération Žan-Pjer Tibodat (Thibaudat) objelodanio da posjeduje hiljade stranica Selinovih rukopisa, bio je to prvorazredni događaj. Prije svega, zato što se znalo da je Selin napuštajući Pariz 1944. godine ostavio rukopise u stanu i da ih je posle rata tražio. Gospodin Tibodat je objasnio da je njemu rukopis predat i insistirao je na anonimnosti dugogodšnjih vlasnika. Objašnjenje za višedecenijsko čekanje je bilo da gospođa udovica, Liset Almansoar, ne dođe do rukopisa. Pošto je ona živjela 107 godina, rukopisi su ostali neobjavljeni, a te godine gospodin Tibodat je …